Poreska uprava Republike Srpske trenutno završava posljednja testiranja i pripreme za puštanje u funkciju nove elektronske usluge poreskim obveznicima, a to je „Elektronsko sanduče“, čime će ova institucija stati u red sa najmodernijim poreskim administracijama, kao jedina u BiH koja je omogućila ovakav vid komunikacije sa poreskim obveznicima, rekao je Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske, u intervjuu za „Faktor magazin“.
Maričić je pojasnio da će „Elektronsko sanduče“, koje će biti pušteno u funkciju do kraja ovog mjeseca, omogućiti udaljenu, dvosmjernu komunikaciju i razmjenu dokumenata između poreskih obveznika i Poreske uprave RS, bez potrebe dolaska na šaltere, što je svojevrsni pionirski poduhvat Poreske uprave RS, njenog rukovodstva i zaposlenih, odnosno što praktično predstavlja novi nivo poslovanja.
FAKTOR: Najavili ste puštanje u funkciju „Elektronskog sandučeta“, kao još jednog segmenta elektronskih usluga Poreske uprave RS, a koji će donijeti brojne benefite za poreske obveznike, pa i za samu Upravu. O čemu se radi?
MARIČIĆ: Novina koja očekuje poreske obveznike do kraja ove godine, a što će svakao unaprijediti i olakšati komunikaciju sa Poreskom upravom je puštanje u funkciju „Elektronskog sandučeta“, koji će služiti kao alat za bezbjednu dvosmjernu komunikaciju između poreskih obveznika i Poreske uprave. Elektronsko sanduče je tako koncipirano da se dokument može poslati prema obvezniku ili od obveznika prema Poreskoj upravi RS, odnosno poreskim obveznicima će u njihovo eSanduče stizati poreski dokumenti, koje će moći jednostavno preuzimati, pregledati ili slati u Poresku upravu, putem istog tog eSandučeta. Uvođenjem ovakve usluge poreskim obveznicima, Poreska uprava Republike Srpske postaje prva administracija koja omogućava ovakav vid komunikacije sa poreskim obveznicima, koji će ubuduće sve imati na jednom mjestu i izvršavati svoje obaveze sa nekoliko klikova. Praktično, postajemo pioniri elektronskog poslovanja u Republici Srpskoj i šire, sa samo jednim ciljem, da što je moguće više olakšamo, pojednostavimo i pojeftinimo poreskim obveznicima izvršavanje njihovih poreskih obaveza. Tim ciljem ćemo se voditi i ubuduće.
FAKTOR: Očigledno je da Poreska uprava RS ulaže značajne napore i srtedstva u digitalizaciju poslovanja, kako bi bila rame uz rame sa modernim poreskim administracijama. Koje su to najvažnije elektronske usluge koje su na raposlaganju građanima, odnosno poreskim obveznicima?
MARIČIĆ: Već nekoliko godina unazad Poreska uprava Republike Srpske čini ogromne napore, kako ljudske tako i finansijske, da unaprijedi komunikaciju sa poreskim obveznicima uvođenjem novih elektronskih usluga, koje omogućavaju komunikaciju poreskih obveznika i Poreske uprave bez direktnog kontakta odnosno dolaska poreskih obveznika u prostorije Poreske uprave. Pored mogućnosti elektronskog podnošenja svih poreskih prijava, koje smo omogućili prošle godine, te android mobilne aplikacije „ePURS“ pomoću koje građani mogu pristupiti svojim poreskim evidencijama, Poreska uprava RS je omogućila poreskim obveznicima da zahtjeve za izdavanje uvjerenja, povrate poreza, preknjižavanje i druge vrste zahtjeva mogu podnijeti elektronskim putem. Takođe, u ovoj godini smo poreskim obveznicima poreza na nepokretnosti omogućili uslugu elektronskog preuzimanja računa za porez na nepokretnosti. Uz podršku Švedske poreske uprave, omogućili smo poreskim obveznicima da u prostorijama svih Područnih centara Poreske uprave RS mogu sami pregledati svoje poreske evidencije, preuzeti i poslati potrebne dokumente ili izvršiti druge radnje korištenjem elektronskih usluga Poreske uprave RS.
FAKTOR: Da li vas ostale institucije dovoljno prate u pogledu digitalizacije svojih usluga, kako bi efekat digitalizacije bio potpun i koristan za sve građane?
MARIČIĆ: Efekti elektronske komunikacije bi svakako bili daleko veći da i druge institucije imaju mogućnost da značajan dio njihovih usluga bude elektronski. S tim u vezi, nadamo se da će i druge institucije u Republici Srpskoj u skorije vrijeme iskoristiti prednosti modernih tehnologija i procese digitalizacije, te omogućiti elektronsku komunikaciju, kako bi građani lakše i jednostavnije izvršili svoje obaveze, te kako bi dobili bržu i jednostavniju uslugu.
FAKTOR: Pored jednostavnijeg poslovanja, digitalizacija je očigledno imala uticaja i na rast naplate javnih prihoda u Republici Srpskoj. Kakvi su rezultati u naplati od početka ove godine?
MARIČIĆ: Kao što ste i rekli, jedan od važnih faktora stabilne naplate je i konstantno uvođenje novih elektronskih usluga od strane Poreske uprave RS, odnosno automatizacija procesa naplate javnih prihoda. Što se tiče same naplate javnih prihoda u Republici Srpskoj, ona je u ovoj godini zadržala stabilan trend, bez obzira na sveukupnu situaciju izazvanu pandemijom korona virusa, ali i uprkos tome što se Vlada RS odrekla dijela prihoda uvodeći olakšice za radnike i poslodavce. Naime, naplata javnih prihoda je u ovom trenutku veća i u odnosu na prošlu godinu, ali i u odnosu na planirane projekcije naplate za ovu godinu.
Tako je u prvih deset mjeseci ove godine, Poreska uprava RS je na račun javnih prihoda prikupila ukupno 2,257 milijardi KM, što je za oko 217 miliona KM ili 11 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, odnosno sedam procenata više u odnosu na planiranu naplatu za taj period, ali i 192 miliona maraka više u odnosu na isti period 2019. godine. Rast naplate javnih prihoda zabilježen je u svim segmentima javnih prihoda i pored povećanja neoporezivog dijela plate, odnosno ličnog odbitka od poreske osnovice poreza na lična primanja, kao i ličnog odbitka po osnovu izdržavanih članova uže porodice. Takođe, rast naplate javnih prihoda je zabilježen i pored umanjenja posebne republičke takse za 30% od iznosa propisanih Zakonom za 2021. godinu i ukidanja određenih komunalnih taksi, te oslobađanja od plaćanja administrativnih taksi. Naime, od plaćanja komunalne takse, između ostalog, oslobođeni oni poreski obveznici koji prvi put registruju djelatnost, preduzetnici koji na osnovu odredbi Zakona o porezu na dohodak imaju status malog preduzetnika, kao i udruženja od javnog interesa za RS.
Naplata direktnih poreza je u periodu januar-oktobar ove godine iznosila 403,9 miliona maraka, što je za oko 20,8 miliona maraka ili pet odsto više nego u istom periodu prošle godine. Kada je u pitanju realizacija plana naplate direktnih poreza, za deset mjeseci ove godine plan je premašen za četiri odsto. Što se tiče doprinosa, naplata je u posmatranom periodu ove godine iznosila 1,467 milijardi maraka i veća je za 124,6 miliona KM ili devet odsto nego u istom periodu prošle godine, odnosno za oko 168 miliona maraka ili 13 odsto više nego u istom periodu 2019. godine, koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom. Doprinosi su u prvih deset mjeseci ove godine naplaćeni za sedam odsto više u odnosu na plan naplate.
Kod ostalih javnih prihoda, naplata je u prvih deset mjeseci ove godine iznosila 386,3 miliona KM, što je za 71,3 miliona KM ili 23 odsto više, dok je u odnosu na planiranu naplatu prikupljeno čak 13 odsto više ove vrste prihoda.
FAKTOR: Šta je to još, pored automatizacije naplate, dodatno uticalo na pozitivne pokazatelje, odnosno kontinuiran rast naplate javnih prihoda u RS?
MARIČIĆ: Na pozitivne pokazatelje u naplati javnih prihoda uticalo je više faktora, među kojima su svakako mjere koje je donosila Vlada RS sa ciljem prevazilaženja posljedica pandemije. Pored toga, za stabilnu naplatu svakako treba zahvaliti i odgovornom odnosu većine poreskih obveznika prema svojim poreskim obavezama, te redovnim aktivnostima Poreske uprave RS na kontroli i naplati javnih prihoda. Kao što sam rekao, važan faktor stabilne naplate je i konstantno uvođenje novih elektronskih usluga od strane Poreske uprave RS, odnosno automatizacija procesa naplate javnih prihoda, ali i ohrabrujući oporavak domaće privrede nakon krize izazvane pandemijom korona virusa. I ovom prilikom izražavamo zahvalnost svim poreskim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje poreske obaveze i poziva sve poreske obveznike da posluju u skladu sa važećim propisima i da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, te da samim tim daju svoj doprinos jačanju Republike Srpske i njene ekonomije.
FAKTOR: Kakvi su efekti poreskih kontrola u prva tri kvartala ove godine?
MARIČIĆ: Poreska uprava RS je u devet mjeseci ove godine izvršila 2.796 redovnih terenskih i kancelarijskih kontrola i rješenjima naložila plaćanje 28,4 miliona KM novoutvrđenih obaveza sa obračunatim kamatama, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdata i 293 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 1,028 miliona maraka.
Pored toga, inspektori Poreske uprave Republike Srpske su u periodu januar-septembar izvršili ukupno 2.339 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 1.238 prekršajnih naloga na ukupan iznos kazne od 2,7 miliona maraka. U posmatranom periodu izvršeno je i 459 kontrola prijavljivanja radnika, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdata 133 prekršajna naloga na iznos kazne od 508.000 KM. Istovremeno, inspektori Poreske uprave RS su u tom periodu za 31 poreskog obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
Poreska disciplina u RS, u ovom smislu, se može ocijeniti kao zadovoljavajuća, ali tu moramo naglasiti da još uvijek ima neodgovornih pojedinaca koji ili ne izdaju fiskalne račune nakon prodaje ili davanja usluge ili na neki drugi način pokušavaju izbjeći svoje obaveze, čime vrše utaju poreza i stvaraju nelojalnu konkurenciju onim poreskim obveznicima koji izdaju fiskalne račune. Naša obaveza i u narednom periodu će biti da suzbijamo tu nelojalnu konkurenciju i sve obveznike uvedemo u legalno poslovanje.
Poreska uprava RS ovim putem još jednom poziva poreske obveznike da poštuju zakonske propise u ovoj oblasti, a sve građane poziva da slučajeve neizdavanja fiskalnih računa prijave putem e-mail adrese: kontakt@poreskaupravars.org ili na brojeve telefona istaknute na internet stranici Poreske uprave RS. Još jednom naglašavam da cilj Poreske uprave RS nije kažnjavanje poreskih obveznika, već njihovo uvođenje u legalno poslovanje i suzbijanje nelojalne konkurencije.
FAKTOR: Koliko ste u ovoj godini razotkrili slučajeva utaje poreza i drugih krivičnih djela?
MARIČIĆ: Inspektori Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove Poreske uprave RS su u prva tri kvartala ove godine nadležnim tužilaštvima u RS dostavili 23 izvještaja protiv poreskih obveznika zbog postojanja osnova sumnje da su činjenjem krivičnih djela oštetila budžet RS u iznosu od oko 6,9 miliona maraka.
U tom periodu, inspektori su izvještaje podnosili zbog utaje poreza i doprinosa, ali i zloupotrebe ovlaštenja u privredi, te nepravilnog izdvajanja sredstava i povrede obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. Od ukupnog broja podnijetih izvještaja, četiri izvještaja su podnijeta Republičkom javnom tužilaštvu – Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije i najtežih oblika privrednog kriminaliteta, 11 izvještaja Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, po dva izvještaja okružnim javnim tužilaštvima u Prijedoru, Doboju i Bijeljinu, te po jedan izvještaj okružnim javnim tužilaštvima u Istočnom Sarajevu i Trebinju. U posmatranom periodu, najviše izvještaja nadležnim tužilaštvima, njih 19, podneseno je zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, odnosno zbog sumnje da poreski obveznici utajili poreze i doprinose u ukupnom iznosu od 6.145.332 KM štete za budžet RS. Pored toga, nadležnim tužilaštvima podnijeta su i dva izvještaja protiv poreskih obveznika zbog sumnje u postojanje krivičnog djela povreda obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, čime je budžet RS oštećen za 122.069 maraka. Takođe, inspektori su podnijeli i po jedan izvještaj nadležnim tužilaštvima zbog sumnje u postojanje krivičnih djela nepravilno izdvajanje sredstava pravnog lica i zloupotreba ovlaštenja u privredi, čime je budžet RS oštećen za 235.510 KM, odnosno 372.340 maraka. Ovi podaci pokazuju da je i u ovoj godini nastavljen intenzivan rad istražilaca Poreske uprave RS na terenu, sa ciljem razotkrivanja krivičnih djela. Naglašavamo da ćemo i u narednom periodu, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, nastaviti intenzivan rad na razotkrivanju krivičnih djela iz oblasti poreza.
