Direktor Maričić dao intervju za Agenciju “Srna”: Ostvarili smo rast naplate prihoda u 2020. i napravili krupne korake u digitalizaciji (VIDEO)

Poreska uprava RS je u prošloj godini prikupila ukupno 2,483 milijardi KM što je za 0,2 odsto više nego u 2019. godini, koja je bila rekordna u naplati javnih prihoda od osnivanja Poreske uprave Republike Srpske, u ovom obliku organizovanja, rekao je Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske u intervjuu za Novinsku agenciju Republike Srpske – SRNA. Direktor Maričić je govorio i o razlozima veće naplate, efektima kontrola u prošloj godini, ali i u planovima za ovu godinu, te dostignućima na polju digitalizacije u Poreskoj upravi RS. Kompletan intervju možete pogledati i na sledećem linku:

 

SRNA: Kakva je bila naplata prihoda u prošloj godini?

MARIČIĆ: Obzirom na sveukupnu krizu koju je izazvala pandemija korona virusa, moram reći da možemo biti zadovoljni dostignutim nivoom naplate javnih prihoda u Republici Srpskoj u prošloj godini, koju je obilježila smanjena privredna aktivnost, odnosno ograničenja rada, zabrane rada, ograničenje kretanja roba i drugo. Dakle, uspjeli smo stabilizovati naplatu javnih prihoda u prošloj godini, nakon ozbiljnog pada u martu i aprilu, tako da je ona rasla iz mjeseca u mjesec i na kraju godine prestigla naplatu iz 2019. godine.

Poreska uprava RS je u prošloj godini prikupila ukupno 2,483 milijardi KM što je za 0,2 odsto više nego u 2019. godini, koja je bila rekordna u naplati javnih prihoda od osnivanja Poreske uprave Republike Srpske, u ovom obliku organizovanja.

Direktni porezi su u prošloj godini naplaćeni u iznosu od 464,4 miliona KM ili 8,9 miliona maraka manje. U ovom segmentu javnih prihoda, porez na dohodak je ostvario značajan rast, pa je naplaćeno 196,9 miliona KM, odnosno 6,7 miliona KM ili četiri odsto više nego u godini ranije. Prihodi po osnovu poreza na dobit iznosili su 226,2 miliona maraka i manji su za pet odsto u odnosu na uporednu godinu, prije svega zbog toga što je Uredbom sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed pojave korona virusa, s ciljem da se poreskim obveznicima olakša izvršavanje obaveza, odgođeno plaćanje obaveza po osnovu poreza na dobit za 2019. godinu, te je poreskim obveznicima zbog poteškoća u poslovanju omogućeno plaćanje tih obaveza u ratama do kraja 2020. godine.

Što se tiče poreza na nepokretnosti, naplata je u prošloj godini iznosila 24,3 miliona KM ili 3,6 miliona maraka manje. I plaćanje ovih obaveza je pomenutom Uredbom prolongirano, pa je rok za plaćanje prve rate sa 30. juna pomjeren na 30. septembar, dok je rok za plaćanje druge rate tih obaveza sa 30. septembra prolongiran za 31. decembar 2020. godine.

Doprinosi su u 2020. godini naplaćeni u iznosu od 1,638 milijardi KM, što je za 64,5 miliona maraka ili četiri odsto više nego u 2019. godini, što je direktan pokazatelj da su mjere Vlade RS na ublažavanju posljedica korona virusa po privredu imale značajne efekte, jer je očigledno da nije došlo do smanjenja plata zaposlenih, niti značajnog otpuštanja radnika. Tako je u prošloj godini za Fond PIO naplaćeno 935,2 miliona maraka ili za 43 miliona KM više, za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno je 589,7 miliona maraka ili 25,1 milion KM više nego u 2019. godini, dok je za Fond dječje zaštite naplaćeno 78,7 miliona maraka ili 3,6 miliona KM više nego u uporednoj godini.

Kada su u pitanju ostali javni prihodi, naplata u prošloj godini je iznosila 379,9 miliona maraka, što je za 12 procenata manje nego u 2019. godini. Pad naplate je zabilježen kod taksi i naknada za šest procenata, te kod ostalih javnih prihoda za 28,3 miliona maraka. Razlog manje naplate ostalih prihoda u 2020. godini je izostanak uplata po osnovu prihoda od dividende i udjela u profitu u javnim preduzećima i finansijskim institucijama, a kojih je bilo u 2019. godini. Što se tiče naknada za priređivanje igara na sreću, naplaćeno je 48,9 miliona maraka, što je za 5,8 miliona KM ili 14 procenata više nego u 2019. godini.

SRNA: Šta je uticalo na stabilizaciju naplate u 2020. godini, nakon pada koji je bio evidentan u martu i aprilu prošle godine, zbog krize izazvane pandemijom?

MARIČIĆ: Mjere Vlade RS na ublažavanju posljedica korona virusa po privredu imale su značajne efekte na stabilizaciju naplate javnih prihoda u Republici Srpskoj, jer je očigledno da nije došlo do smanjenja plata zaposlenih, niti značajnog otpuštanja radnika. Čak naprotiv, u 2020. godini je došlo do povećanja plata zaposlenih u javnom sektoru, dok su javne zdravstvene ustanove redovno izmirivale tekuće obaveze, što je za rezultat imalo i više prihoda po osnovu doprinosa.

Pored mjera Vlade, moram istaknuti i da značajne zasluge za stabilizaciju javnih prihoda idu i redovnim aktivnostima Poreske uprave RS na kontroli i naplati javnih prihoda, odnosno pravovremenom preduzimanju mjera i radnji kako bi ta naplata bila što efikasnija. Takođe, na ovaj trend u naplati svakako je uticalo i unapređenje elektronskih usluga poreskim obveznicima, koje su olakšale prijavljivanje a samim tim i izmirenje obaveza od strane poreskih obveznika.

Naime, nakon nekoliko godina konstantnog rasta javnih prihoda u RS, u martu prošle godine smo došli u situaciju da bilježimo smanjenje prihoda isključivo usljed sveopšte situacije u vezi sa korona virusom, mjera Republičkog kriznog štaba koji je zabranio i ograničio rad određenih djelatnosti, ali i odgađanja plaćanja poreskih obaveza poreza na dobit, poreza na nepokretnosti, te naknada za unapređenje opštekorisne funkcije šuma i protivpožarne naknade. Pored toga, poreskim obveznicima kojima je odobreno odgođeno plaćanje za vrijeme trajanja vanredne situacije omogućeno je da se za taj period ne obračunava kamata. Isto tako, poreskim obveznicima kojima je za 2020. godinu odobren status malog preduzetnika je smanjen godišnji porez koji nije mogao biti manji od 600 KM na 240 KM. Takođe, poreskim obveznicima kojima je odobreno odgođeno plaćanje za vrijeme trajanja vanredne situacije omogućeno je da se za taj period ne obračunava kamata.

Podaci o naplati javnih prihoda prije i poslije donošenja pomenutih mjera i odluka polovinom marta pokazuju da je naplata javnih prihoda u prvoj polovini marta iznosila 122,8 miliona maraka što je predstavljalo rast prihoda od 10,6 miliona KM ili devet procenata u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, nakon donošenja mjera, ograničenja i zabrana rada, odlaganja plaćanja poreskih obaveza došlo je do pada naplate javnih prihoda pa je u drugoj polovini marta naplaćeno tek 86,7 miliona KM, što je za 44,7 miliona maraka ili 34 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Međutim, već nakon dva i po mjeseca negativnih trendova u naplati izazvanih sveopštom situacijom u vezi sa korona virusom, a nakon pomenutih mjera Vlade i aktivnosti Poreske uprave RS, u junu je počeo trend stabilizacije u naplati koji se zadržao do kraja godine, pa je na zadovoljstvo svih naplata javnih prihoda u RS čak i nešto veća nego u 2019. godini.

SRNA: Kako je Poreska uprava RS odgovorila zadatku u vrijeme krize u vezi sa korona virusom?

MARIČIĆ: Poreska uprava je pored redovnih aktivnosti naplate javnih prihoda u prošloj godini sprovodila i niz odluka i zaključaka Vlade RS i Republičkog kriznog štaba od kojih je najznačajnija Uredba sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed bolesti COVID-19 izazvane korona virusom. U tom smislu, pored svog redovnog posla, Poreska uprava RS je obradila, odnosno odobrila više od 29.000 zahtjeva na iznos od preko 51 miliona KM, a tim zahtjevima je obuhvaćeno više od 92.000 zaposlenih. Sve te podatke, u formi tabelarnog pregleda privrednih subjekata koji su dobili pomoć Vlade RS na osnovu pomenute Uredbe, Poreska uprava RS je potpuno transparentno objavila na svojoj internet stranici, u rubrici Info-Covid-19, sekcija Mjere Vlade. Taj pregled sadrži JIB, naziv i sjedište firme, broj zaposlenih za koje su odobrena sredstva i iznos odobrenih sredstava. U to vrijeme, Poreska uprava je radila i prekovremeno, i u dane vikenda, samo kako bi što prije obradili što više zahtjeva, sa ciljem da odobrena sredstva poreskim obveznicima budu isplaćena što ranije.

Aktivno smo učestvovali i u realizaciji drugih mjera, u smislu dostavljanja podataka, a za čije sprovođenje su nadležna ministarstva. Pored toga, omogućili smo i elektronsko podnošenje svih poreskih prijava i svih vrsta zahtjeva, kako bi izašli u susret poreskim obveznicima i smanjili im potrebu da dolaze u naše prostorije i izlažu se troškovima,a posebno potencijalnoj zarazi zbog većeg broja ljudi na jednom prostoru. Na početku ove krize izazvane korona virusom realizovali smo i kampanju kojom smo uputili poziv poreskim obveznicima da u što većem obimu koriste elektronske usluge koje je Poreska uprava RS omogućila i na taj način daju svoj doprinos u borbi protiv širenja korona virusa. Takođe, za svoje zaposlene omogućili smo preraspodjelu rada, rad od kuće, dezinfekciona sredstva i zaštitnu opremu, kako bi ovaj krizni period prošli što bezbolnije.

SRNA: Kakvi su efekti poreskih kontrola u prošloj godini?

MARIČIĆ: Poreska uprava RS je u prošloj godini izvršila 4.335 redovnih terenskih i kancelarijskih kontrola i rješenjima naložila plaćanje 49,5 miliona KM novoutvrđenih obaveza sa obračunatim kamatama. U poređenju sa 2019. godinom izvršeno je više tih kontrola, te je i ostvaren veći finansijski efekat tih kontrola.

U prošloj godini, posebno u vrijeme vanredne situacije, kontinuirano smo vršili kancelarijske kontrole, dok su terenske kontrole inspektori u jednom periodu radili od kuće, a na osnovu prikupljene dokumentacije i informacija kojim su raspolagali. Redovne i posebne kontrole evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa naši inspektori su vršili vodeći računa o mjerama Vlade RS i Kriznog štaba za praćenje štetnih posljedica virusa korona.

SRNA: Kakva je poreska disciplina u Republici Srpskoj kada je u pitanju izdavanje fiskalnih računa?

MARIČIĆ: Inspektori Poreske uprave Republike Srpske su u prošloj godini izvršili ukupno 2.446 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 1.434 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 3,1 milion maraka. Istovremeno, inspektori Poreske uprave RS su u tom periodu za 35 poreskih obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Kada je u pitanju 2019. godina, izvršili smo ukupno 3.663 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te smo zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 2.240 prekršajnih naloga na ukupan iznos kazne od 4,1 milion maraka. Istovremeno, inspektori Poreske uprave RS su u tom periodu za 378 poreskih obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Posmatrajući uporedne podatke iz prošle godine, dolazimo do zaključka da je u 2020. godini izvršeno manje kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te je samim tim izdato i manje prekršajnih naloga, te je manji i finansijski efekat tih kontrola. Takođe, izrečeno je i višestruko manje mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti, jer je očigledno da poreski obveznici kod koji se utvrdi prekršaj radije plaćaju novčanu kaznu u roku od 72 sata, nego da budu zatvoreni na period do 30 dana, kako je i propisano izmjenama Zakona o fiskalnim kasama, kojima su propisane višestruko veće kazne za ove prekršaje.

Dakle, poreska disciplina u RS, u ovom smislu, se može ocijeniti kao zadovoljavajuća, ali tu moramo reći da još uvijek ima neodgovornih pojedinaca koji ne izdaju fiskalne račune nakon prodaje ili davanja usluge, čime vrše utaju poreza i stvaraju nelojalnu konkurenciju onim poreskim obveznicima koji izdaju fiskalne račune i naša obaveza i u narednom periodu će biti da suzbijamo tu nelojalnu konkurenciju i sve obveznike uvedemo u legalno poslovanje.

Poreska uprava RS ovim putem još jednom poziva poreske obveznike da poštuju zakonske propise u ovoj oblasti, a sve građane poziva da slučajeve neizdavanja fiskalnih računa prijave putem e-mail adrese: kontakt@poreskaupravars.org ili na brojeve telefona istaknute na internet stranici Poreske uprave RS. Još jednom naglašavam da cilj Poreske uprave RS nije kažnjavanje poreskih obveznika, već njihovo uvođenje u legalno poslovanje i suzbijanje nelojalne konkurencije.

SRNA: Dokle se stiglo sa procesom digitalizacije u Poreskoj upravi RS, odnosno šta je to urađeno u prošloj godini na tom polju?

MARIČIĆ: Poreska uprava Republike Srpske je i u 2020. godini nastavila sa daljim unapređenjem komunikacije sa poreskim obveznicima uvođenjem novih elektronskih usluga, koje omogućavaju komunikaciju poreskih obveznika i Poreske uprave bez direktnog kontakta odnosno dolaska poreskih obveznika u prostorije Poreske uprave. Pored već pomenute mogućnosti elektronskog podnošenja svih poreskih prijava, koje je omogućila Poreska uprava RS, te android mobilne aplikacije „ePURS“ pomoću koje građani mogu pristupiti svojim poreskim evidencijama, Poreska uprava RS je omogućila poreskim obveznicima da zahtjeve za izdavanje uvjerenja, povrate poreza, preknjižavanje i druge vrste zahtjeva mogu podnijeti elektronskim putem. U ovoj godini očekujemo da ćemo elektronski poslate zahtjeve, nakon obrade, u vidu uvjerenja moći elektronski dostavljati poreskim obveznicima koji su ih elektronski poslali.

Dakle, Poreska uprava RS je do sada uradila mnogo u procesu digitalizacije i tako će nastaviti i u narednom periodu, jer elektronska komunikacija sa poreskim obveznicima skraćuje procedure, smanjuje troškove papira, štampanja, arhiviranja, a samim tim i smanjuje broj dolazaka poreskih obveznika na šaltere Poreske uprave RS, čime štedimo i vrijeme i novac poreskih obveznika i mislimo na njihovo zdravlje u situaciji pandemije korona virusa. Zato se s pravom može reći da ulaganje u elektronske usluge, odnosno digitalizaciju institucije, nije trošak, već investicija.

SRNA: Kakvi su planovi Poreske uprave RS za ovu novu, 2021. godinu?

MARIČIĆ: Poreska uprava Republike Srpske, generalno, želi da u ovoj i narednim godinama nastavi svoj razvojni put, a to je da postane moderna institucija koja će obezbijediti lakše i pravednije uslove poslovanja za sve poreske obveznike, bolji kvalitet usluga, moderan informacioni sistem i efikasnu organizacionu strukturu sa motivisanim, obrazovanim i zadovoljnim kadrovima. Nadamo se da ćemo, uz maksimalno zalaganje svih zaposlenih, primjenom savremenih informacionih tehnologija i na temeljima kvalitetne organizacione strukture, na kraju 2021. godine ostvariti ciljeve definisane Strategijom Poreske uprave RS i Planom rada za 2021. godinu. Naravno, za ovo će nam trebati, kako podrška Vlade RS, tako i i Ministarstva finansija, kao resornog ministarstva.

Naše aktivnosti u 2021. godini definisali smo na bazi Srednjoročnog plana Poreske uprave RS za period 2021-2023. godina. Tim planom su definisana tri ključna strateška cilja, a koji podrazumjevaju podsticanje dobrovoljnog izvršavanja poreskih obaveza i Poresku upravu RS kao istinski servis poreskih obveznika, zatim borbu protiv sive ekonomije i smanjenje poreskog jaza, te modernizaciju Poreske uprave RS kroz unapređenje ljudskih resursa, organizaciju i bolje korišćenje tehnologija. Sve ove aktivnosti treba posmatrati isključivo u kontekstu njihovog doprinosa ostvarenju jednog od glavnih ciljeva, tj. povećanju naplate javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave RS.

Budite u toku sa posljednjim novostima!

Prijavite se na naš sistem za obavještavanje. Prijavu možete otkazati u bilo kom trenutku.